PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK("Sl. novine FBiH", br. 48/2021, 77/2021, 20/2022, 57/2022, 5/2023, 85/2023 i 97/2023) |
(Predmet pravilnika)
(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuje primjena odredaba Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: Zakon), način utvrđivanja oporezivog dohotka, način utvrđivanja godišnje porezne osnovice, način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, kriteriji plaćanja poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti u godišnjem paušalnom iznosu, oblik i način vođenja porezne kartice, oblik i način popunjavanja poreznih prijava i drugih evidencija, oblik i sadržaj poslovnih knjiga i evidencija na osnovu kojih se utvrđuje dohodak od samostalnih djelatnosti, način obračuna ubrzane amortizacije, oblik i sadržaj evidencija o dobicima koji se daju u nagradnim igrama i igrama na sreću i dr.
(2) Sastavni dio ovog pravilnika su obrasci: Zahtjev za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001), Porezna kartica (Obrazac PK-1002), Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021), Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP- 1023), Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (Obrazac PMIP - 1024), Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima (Obrazac GIP-1022), Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti (Obrazac AUG-1031), Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti (Obrazac ASD -1032), Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva (Obrazac AMS-1035), Akontacija poreza po odbitku rezidenta (Obrazac APR- 1036), Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033), Prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (Obrazac PIP- 1034), Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (Obrazac PRIM -1054), Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052), Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053), Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa (Obrazac ZMP-1055), Knjiga prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041), Knjiga prometa (Obrazac KP-1042), Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043), Evidencija potraživanja i obaveza (Obrazac EPO-1044) i Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).
(3) Sastavni dio ovog pravilnika su i ANEX 1. Uputstvo za popunjavanje Zahtjeva za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001), ANEX 2. Uputstvo za popunjavanje Mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP-1023), ANEX 3. Uputstvo za popunjavanje Pojedinačnog mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (Obrazac PMIP-1024) i ANEX 4. Uputstvo za popunjavanje Godišnje prijave dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052).
(Priroda poreza)
Porez na dohodak predstavlja direktni porez koji se prikuplja od fizičkih lica u skladu sa odredbama Zakona u svim slučajevima iz kojih je proizišao oporezivi dohodak odnosno prihod.
(Pojmovi)
(1) U smislu ovog pravilnika primjenjuju se slijedeći pojmovi:
a) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice;
b) pojam "princip izvora" znači da država izvora ima prioritetno pravo da oporezuje imovinu koja se nalazi na njenoj teritoriji odnosno dohodak ili prihod koji je na njenoj teritoriji ostvaren.
c) pojam "nepokretna imovina" uključuje imovinu koja ne može da promijeni svoj položaj u prostoru, kao što su zgrade, zemljište, i sl.
d) pojam "neograničena porezna obaveza" uključuje pravo države rezidentnosti da oporezuje prihod odnosno dohodak nezavisno od teritorije na kojoj je taj prihod odnosno dohodak ostvaren.
e) pojam "ograničena porezna obaveza" uključuje pravo države/entiteta na čijoj teritoriji je ostvaren prihod odnosno dohodak da oporezuje taj prihod odnosno dohodak.
(2) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako i za muški i za ženski rod.
(3) Na način korišten u ovom pravilniku, jednina uključuje množinu, a množina uključuje jedninu, osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije. Lična zamjenica "on" na isti način uključuje ličnu zamjenicu "ona", a "njega" uključuje "nju", osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije.
(Neograničeni porezni obveznik)
(1) Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), predstavlja poreznog obveznika iz člana 2. stav (1) tačka 1) Zakona. Dohodak koji je ovo lice ostvarilo, nezavisno od teritorije na kojem je ostvarilo prihode, podliježe neograničenoj poreznoj obavezi.
(2) Fizičko lice koje ima boravište na teritoriji Federacije, neprekidno ili sa prekidima od 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu, predstavlja poreznog obveznika iz člana 2. stav (1) tačka 1) Zakona.
(Ograničeni porezni obveznik)
(1) Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije Bosne i Hercegovine, a dohodak od samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (2). tač.1), 2) i 3) i stav (4) Zakona, smatra se poreznim obveznikom u smislu člana 2. stav (1) tačka 2) Zakona.
(2) Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije Bosne i Hercegovine, a dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje kao zaposlenik kod pravnog ili fizičkog lica koje ima sjedište na području Federacije, smatra se poreznim obveznikom u smislu člana 2. stav (1) tačka 3) Zakona.
(3) Obveznik poreza na dohodak u smislu člana 2. stav (1) tačka 4) Zakona, smatra se i fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije Bosne i Hercegovine, za dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću, koji u toku poreznog perioda ostvari na području Federacije.
(4) Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt), a dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje kao zaposlenik kod pravnog ili fizičkog lica koje ima sjedište na području Federacije predstavljaju poreznog obveznika iz člana 2. stav (4) Zakona
(5) Fizičko lice iz stava (1) ovog člana, obveznik je i poreza na dohodak koji u toku poreznog perioda ostvari na području Federacije obavljanjem samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (2). tač.1), 2) i 3) i stav (4) Zakona, i za dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću, koji u toku poreznog perioda ostvari na području Federacije.
(Porezni obveznik - nasljednik)
(1) Obveznik poreza na dohodak smatra se i lice koje iza umrlog poreznog obveznika naslijedi imovinu umrlog poreznog obveznika i to za neprijavljene i neplaćene porezne obaveze koje su nastale po osnovu oporezivog dohotka koji je umrli ostvario do svoje smrti, i to samo u vrijednosti naslijeđene imovine.
(2) Porezni obveznik - nasljednik ima obavezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obaveze do vrijednosti naslijeđene imovine, i može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak.
(3) Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, koju je ostavitelj u skladu sa Zakonom bio dužan podnijeti, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava).
Odjeljak C. Predmet oporezivanja
(Predmet oporezivanja)
(1) Predmet oporezivanja je dohodak koji fizičko lice iz člana 2. Zakona ostvari u toku poreznog perioda iz svih izvora utvrđenih članom 4. Zakona, a koji čini razliku između ostvarenih prihoda koji se, u smislu odredbi Zakona, smatraju oporezivim prihodima i rashoda koji se u smislu odredbi Zakona, mogu odbiti.
(2) U smislu člana 14. stav (1) Zakona, predmet oporezivanja su i svi prihodi od nesamostalne i samostalne djelatnosti, kao i prihodi po osnovu imovine i imovinskih prava, ostvareni u novcu, stvarima ili uslugama, po osnovu obavljanja neregistrirane djelatnosti (radom na crno ili obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa).
(3) Kod utvrđivanja osnovice za oporezivanje prihoda iz stava (2) ovog člana, rashodi koje je imalo fizičko lice koje je te prihode ostvarilo, ne mogu se odbiti.
(Osnovica poreza na dohodak)
(1) Osnovicu poreza na dohodak iz člana 7. stav (1) Zakona, čine svi oporezivi dohoci, koje rezidentni porezni obveznik ostvari u toku poreznog perioda iz jednog ili više izvora utvrđenih članom 4. Zakona, i to:
1. dohodak od nesamostalne djelatnosti
+
2. dohodak od samostalne djelatnosti
+
3. dohodak od imovine i imovinskih prava
+
4. dohodak od ulaganja kapitala
+
5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću
=
ukupan dohodak
-
1. preneseni porezni gubitak iz člana 26. Zakona
2. lični odbitak u skladu sa članom 24. Zakona
=
porezna osnovica
(2) U poreznu osnovicu iz stava (1) ovog člana ne uključuju se oporezivi dohoci na koje je porez na dohodak obračunat i naplaćen po odbitku u toku poreznog perioda, a koji se u smislu člana 27. stav (7), člana 32. st. (2) i (3), člana 33. Stav (3) i člana 34. stav (2) Zakona, smatra konačnom poreznom obavezom, kao ni dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na koji se, u skladu sa članom 31. Zakona, porez plaća u paušalnom iznosu.
(Princip blagajne)
(1) Pri utvrđivanju oporezivog dohotka prihodi i rashodi utvrđuju se prema principu blagajne.
(2) Prema principu blagajne u obzir se uzimaju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do promjene stanja u blagajni (iznos gotovine, stanje na bankovnom računu i sl.). Prihodi se smatraju primljenim kada porezni obveznik njima može raspolagati. Rashodi se smatraju nastalim u trenutku kada su umanjili prihod obveznika.
(3) Novčani iznos prihoda i rashoda u stvarima utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna vrijednost je cijena koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu.
(4) Izuzetno, princip blagajne ne odnosi se na:
a) rashode za nabavku dugotrajnih privrednih dobara koji su uneseni u popis dugotrajne imovine i isti se ne odbijaju odmah, već putem godišnjih otpisa (amortizacije);
b) rashode za sticanje kapitalnih potraživanja (potraživanja po osnovu zajmova, vrijednosni papiri i dr.) koji se kod utvrđivanja dohotka ne mogu odbiti;
c) rashode nastale otplatom kredita, a koji se u ovom slučaju mogu odbiti samo u visini plaćenih kamata;
d) prihode i rashode koji su načinjeni za račun i u ime trećeg lica (prolazne stavke i sl.);
e) prihode po osnovu državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavku dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji. Ovim prihodi unose se u popis dugotrajne imovine i uključuju u poreznu osnovicu u iznosima troškova amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom periodu.
(Prihodi koji se ne smatraju dohotkom)
(1) U skladu sa članom 5. tačkom 3) Zakona, dohotkom se ne smatraju pomoći i druga primanja, osim plaće, koja se stiču po osnovu:
a) Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/19),
b) Zakona o posebnin pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH" br. 70/05, 70/06, 9/10, 90/17),
c) Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05,70/07, 9/10 i 90/17) i kantonalnih zakona kojima se uređuje pravo branitelja i članova njihovih obitelji,
d) Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i kantonalnih zakona kojima se uređuje socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom,
e) Uredbe o isplati pomoći od strane poslodavca ("Službene novine Federacije BIH", broj 96/23).
(2) U skladu sa članom 5. tačkom 4) Zakona, donacija koju lice doznači na poseban, samo za tu priliku otvoren bankovni račun, u korist fizičkog lica kao novčanu pomoć u svrhu podmirenja troškova njegovog liječenja odnosno operativnog zahvata, nabavke lijekova ili nabavke ortopedskih pomagala, ukoliko ti troškovi nisu prije ili kasnije podmireni ili primaocu donacije nadoknađeni iz sredstava osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja, na taj način prikupljena sredstva za primaoca donacije ne smatraju se dohotkom koji podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak, do visine sredstava upotrjebljenih u navedene svrhe (liječenja, nabavku ortopedskih pomagala i sl.).
(3) U smislu člana 5. tačka 8) Zakona, pod nadoknadama šteta koje se ne smatraju oporezivim prihodom odnosno dohotkom fizičkog lica, podrazumijevaju se pomoći odnosno donacije u novcu, stvarima, prehrambenim i drugim artiklima, odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr., koje fizičko lice primi od drugih lica, a povodom šteta nastalih elementarnim nepogodama (poplave, odroni zemljišta, potresi i dr.)
(4) U skladu sa članom 5. tačkom 11) Zakona, prihodi koje ostvari zaposlenik po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada koje mu isplati poslodavac na osnovu kolektivnog ugovora i drugih posebnih propisa ne smatraju se oporezivim dohotkom zaposlenika do iznosa utvrđenih ovim pravilnikom, a ako su isti isplaćeni iznad iznosa utvrđenih u ovom pravilniku, više isplaćeni iznosi naknada i pomoći smatraju se oporezivim dohotkom od nesamostalne djelatnosti u smislu člana 10. stav (2) Zakona.
(5) Više isplaćeni iznosi naknada i pomoći iz stava (4) ovog člana preračunavaju se u bruto iznos primjenom koeficijenta koji se izračunavaju po formuli iz člana 22. ovog pravilnika, a u cilju utvrđivanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz člana 4. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH" br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21).
(Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak)
(1) U skladu sa članom 6. tačkom 5) Zakona, porez na dohodak ne plaća se na nagrade koje primaju članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i nagrade koje fizičko lice dobije po osnovu tehničko-tehnološke inovacije.
(2) U skladu sa članom 6. tačkom 12) Zakona, porez na dohodak ne plaća se na zatezne kamate koje poslodavac isplati zaposleniku ili bivšem zaposleniku na osnovu odluke nadležnog suda na naknadno isplaćene plaće ili razlike plaća.
(3) U skladu sa članom 6. tačkom 13) Zakona, porez na dohodak ne plaća se na prihod od premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje i/ili dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koji su isplaćeni korisniku osiguranja od strane društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem na teritoriji Federacije, pod uslovom da su u toku perioda osiguranja premije uplaćivane od strane korisnika osiguranja od njegovih primanja na koja su prethodno bili obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.
(Akontacija poreza na dohodak)
(1) Isplatilac prihoda, koji nisu navedeni u članu 5. Zakona odnosno koji su isplaćeni iznad propisanih iznosa u članu 6. tač. 7), 8), 9), 13) i 14) Zakona, dužan je pri svakoj isplati obračunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza na dohodak.
(2) Isplatilac prihoda na ime naknade koja je uređena posebnim propisom, izuzev naknade iz člana 20. stav (1) ovog pravilnika, za lice na stručnom osposobljavanju iz člana 34. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH" br. 26/16, 89/18 i 44/22), dužan je obračunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza na dohodak, te prijaviti Poreznoj upravi u roku od pet dana od dana isplate na Obrascu APR-1036.
(3) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su nadležnoj jedinici Porezne uprave dostaviti Akontacije poreza po odbitku rezidenta (Obrazac APR-1036) u roku od pet dana od dana isplate.
(4) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode iz inostranstva, a isti nisu navedeni u članu 5. Zakona odnosno isplaćeni su iznad propisanih iznosa u članu 6. tač. 7), 8), 9), 13) i 14) Zakona, dužan je pri svakoj isplati sam obračunati i uplatiti akontaciju poreza na dohodak, i prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave u roku od pet dana od dana isplate na Obrascu APR-1036.
(5) Obrazac APR-1036 se dostavlja u slučaju kada prihod nije obuhvaćen čl. 10. i 12. Zakona.
(6) Lica iz st. (2) do (5) ovog člana su dužna Obrazac APR-1036 dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem.
POGLAVLJE II. DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI
Odjeljak A. Nesamostalna djelatnost
(Osnovne karakteristike nesamostalna djelatnost)
(1) Nesamostalnom djelatnošću po osnovu koje se ostvaruju prihodi u smislu člana 10. Zakona, smatra se djelatnost u kojoj zaposlenik obavlja djelatnost po uputama poslodavca.
(2) Za odlučivanje o tome da li se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu sljedeće činjenice:
a) poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,
b) poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.),
c) poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i dr.),
d) poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću,
e) poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i bolesti zaposlenika,
f) zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili umnu), a ne i kapital,
g) zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak, ali ne i određeni uspjeh.
(Poslodavac)
(1) Poslodavci su pravna ili fizička lica koja zapošljavaju fizička lica i koja im za rad isplaćuju naknadu.
(2) Obaveze poslodavca imaju i:
a) isplatioci dohotka od druge samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 1) Zakona,
b) isplatioci naknada roditelju njegovatelju iz člana 11. stav (5) Zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BIH", broj 75/21),
c) isplatioci naknada za porodiljsko odsustvo i naknada za bolovanje prema kantonalnim zakonima kojima se uređuje socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom,
d) rezidentni porezni obveznici koji su zaposleni u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodnoj organizaciji koja ima diplomatski imunitet,
e) nerezidentni porezni obveznici koji su zaposleni kod inostranog pravnog lica, a dohodak ostvaruju obavljanjem rada na teritoriji Bosne i Hercegovine odnosno Federacije Bosne i Hercegovine,
f) porezni obveznici koji dohodak direktno ostvaruju iz inostranstva.
(Zaposlenik)
(1) Zaposlenici su fizička lica koja obavljaju nesamostalnu djelatnost i koja po tom osnovu ostvaruju prihode.
(2) Članovi predstavničkih organa svih nivoa vlasti i lokalne samouprave u Federaciji u dijelu dohotka koji ostvaruju po osnovu tih djelatnosti, oporezuju se kao zaposlenici.
Odjeljak B. Prihodi od nesamostalne djelatnosti
(Prihodi od nesamostalne djelatnosti)
(1) Prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se sva primanja zaposlenika koja on ostvari po osnovu rada, bez obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku su isplaćena.
(2) Prihodima iz člana 10. stav (2) Zakona smatraju se i:
a) prihodi za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena (prekovremeni rad, noćni rad, dežurstvo i sl.),
b) prihodi koje zaposleniku isplati treće lice sa ili bez dogovora sa poslodavcem (provizije, popusti, napojnice, nagrade i sl.) i svi drugi prihodi koje zaposlenik ostvari od trećeg lica po osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti za poslodavca,
c) prihodi koje poslodavac isplati zaposleniku ili bivšem zaposleniku na osnovu pravosnažne sudske presude, a koji se odnose na naknadnu isplatu plaće ili razlike plaće iz proteklih poreznih perioda, osim iznosa koji se odnose na obračunate i isplaćene zatezne kamate,
d) naknade isplaćene za rad koji kod poslodavca u toku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i koje iznose najviše 250,00 KM.
(3) Prihodima iz člana 10. stav (3) Zakona smatraju se primanja zaposlenika u stvarima i uslugama koja se mogu izraziti novčano. Vrijednost primanja u stvarima i uslugama utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti sa uračunatim porezom na dodanu vrijednost u mjestu davanja stvari, odnosno izvršenja usluga.
(4) Koristima u smislu stava (3) ovog člana smatra se i:
a) preuzimanje i izmirivanje obaveze zaposlenika od strane poslodavca.
b) vrijednosti prihoda od korištenje nekretnine odnosno zakupnina prema tržišnim cijenama u mjestu gdje se nekretnine nalaze.
c) vrijednosti prihoda od korištenje vozila prema obimu stvarnog korištenja vozila u privatne svrhe, a prema evidenciji o pređenoj kilometraži na način da se pređena kilometraža množi sa 15% prosječne cijene naftnih derivata po pređenom kilometru, osim kod ekološki prihvatljivih vozila (električna i hibridna) gdje se pređena kilometraža množi sa 0,30 KM po pređenom kilometru.
d) vrijednosti prihoda na ime korištenja kredita prema razlici kamatnih stopa, a koje se utvrđuju u visini razlike kamata obračunatih primjenom prosječne kamatne stope Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralne banke) i ugovorene kamatne stope.
e) vrijednosti prihodi po osnovu manjkova imovine ukoliko se za iznos tih manjkova tereti odgovorno lice.
(5) Kod koristi iz stava (3) ovog člana, u slučaju primanja stvari ili usluga po cijeni nižoj od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i cijene koju je platio zaposlenik. Razlika između tržišne cijene i cijene koju je platio zaposlenik smatra se prihodom od nesamostalne djelatnosti.
(6) Podaci o prihodima iz člana 10. st. (2) i (3) Zakona unose se u Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021) zaposlenika i druge propisane evidencije koje je dužan voditi poslodavac.
(Vrednovanje koristi u stvarima i pravima)
(1) Utvrđeni manjak uvećan za obračunati porez na dodanu vrijednost smatra se prihodom po osnovu nesamostalnog rada i pripisuje se zaposleniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovornog lica, a to nije učinio.
(2) Vrijednost prihoda u stvarima i pravima utvrđuje se na sljedeći način:
a) pri korištenju nepokretne imovine (poslovnih zgrada i njihovih dijelova, stambenih zgrada i stanova, garaža) - prihod čini iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nepokretna imovina nalazi,
b) pri korištenju odmarališta i kuća za odmor - prihod je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,
c) pri korištenju vozila - prihod je iznos u visini od 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni lizing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na obim korištenja vozila u privatne svrhe. Prihod se može utvrđivati i prema obimu stvarnog korištenja iz člana 16. stav (4) tačka c) ovog pravilnika.
(3) Ukoliko se vozilo daje na korištenje zaposleniku u privatne svrhe, poslodavac je obavezan donijeti odluku o načinu i uslovima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće zaposlenika i lica koje ostvaruje prihode iz člana 10. stav (3) Zakona.
(4) Ukoliko se korist po osnovi korištenja vozila u privatne svrhe utvrđuje prema obimu stvarnog korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja vozila u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz stava (3) ovoga člana.
(5) Ukoliko se ne vodi evidencija o stvarnom korištenju iz stava (4) ovog člana, prihodi od korištenja vozila u privatne svrhe mogu se utvrditi u visini 1% nabavne vrijednosti vozila mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni lizing ili dugotrajni najam.
(6) Koristi se preračunavaju u bruto iznos primjenom koeficijenta koji se izračunavaju po formuli iz člana 22. ovog pravilnika, a u cilju utvrđivanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz člana 4. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BIH" br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21).
(Koristi po osnovu datih kredita ili pozajmica)
(1) Korist iz člana 10. stav (3) tačka 3) Zakona predstavlja iznos oporezivog prihoda od nesamostalne djelatnosti koji se utvrđuje kao razlika između obračunatih kamata po prosječnoj kamatnoj stopi koju daju banke i obračunatih kamata po ugovorenim kamatnim stopama koje su niže od tržišne kamatne stope.
(2) Oporezivi prihod od nesamostalne djelatnosti kod kredita i/ili pozajmica bez kamata smatra se iznos obračunatih kamata po prosječnoj kamatnoj stopi koju daju banke.
(3) Tržišne kamatne stope odnosno kamatne stope koje daju banke smatraju se za potrebe obračuna iznosa koristi iz člana 10. stav (3) tačka 3) Zakona, kamatne stope koje objavljuje Centralna banka po kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite odobrene stanovništvu, a koji su javno dostupni na internet stranici Centralne banke.
(Prihodi koji se ne smatraju koristi)
Prihodima od nesamostalne djelatnosti ne smatraju se koristi u smislu člana 10. stav (3) Zakona koje poslodavac daje zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti i to:
a) posebna radna odjeća sa znakom poslodavca,
b) posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa (npr. ljekarski pregledi prema propisima o zaštiti na radu, testiranje na Covid-19 u javnim ili privatnim ustanovama i sl.),
c) sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,
d) razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.
e) premije kolektivnog osiguranja koje za svoje zaposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa posla.
(Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti)
(1) Prihodi, čija prava na ostvarivanje su uređena posebnim propisima, koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:
a) naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
b) naknade ostalih troškova zaposlenicima i
c) novčane pomoći zaposlenicima.
(2) Naknade troškova službenog putovanja iz stava (1) tačka a) ovog člana mogu uključivati: troškove smještaja, ishrane, prijevoza, te druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/16, 50/16 i 31/23) koja važi za budžetske korisnike, kao i za druge porezne obveznike.
(3) Naknade iz stava (2) ovog člana se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaćene/date fizičkom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kriterijima i isplaćene pod uslovima, na način i najviše do iznosa propisanih u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/16, 50/16 i 31/23).
(4) Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) se isplaćuje zaposleniku pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno u iznosima od:
a) 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca,
b) do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,
c) do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj.
(5) Naknade ostalih troškova zaposlenicima iz stava (1) tačka b) ovog člana uključuju: naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, naknadu za ishranu u toku rada, naknadu za smještaj i troškove odvojenog života, regres i otpremnina.
(6) Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla priznaje se u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno internim aktima u visini od 15% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, osim kod ekološki prihvatljivih vozila (električnih i hibridnih) gdje se pređena kilometraža množi sa 0,30 KM po pređenom kilometru, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji.
(7) Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) priznaje se u visini do 1% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(8) Naknada za smještaj i odvojeni život članova Vlade Federacije i njihovih savjetnika pod uslovima iz čl. 2. i 3. Uredbe o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima ("Službene novine Federacija BiH", br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16), priznaje se u visini od 599 KM mjesečno na ime troškova smještaja, u visini od 300 KM mjesečno na ime odvojenog života i u visini od 299 KM mjesečno za troškove smještaja članova Vlade, te u visini od 250 KM mjesečno na ime odvojenog života, u visini od 299 KM mjesečno za troškove smještaja i u visini od 149 KM mjesečno za troškove smještaja za savjetnike.
(9) Naknade za smještaj i odvojeni život lica iz člana 2. Uredbe o naknadama koje pripadaju sudijama Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i tužiocima Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine koje nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacije BiH", broj: 98/22) priznaju se u visini do 250 KM mjesečno za odvojeni život, u visini do 299 KM mjesečno za smještaj kada nemaju osiguran službeni smještaj ili do 149 KM mjesečno kada imaju osiguran službeni smještaj.
(10) Naknade za smještaj lica iz člana 4. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacije BIH" br. 63/10, 22/11, 66/11, 51/12, 99/22, 15/23 i 68/23) priznaju se u visini do 299 KM mjesečno za smještaj kada nemaju osiguran službeni smještaj ili do 149 KM mjesečno kada imaju osiguran službeni smještaj.
(11) Naknade za odvojeni život koje imaju rukovodeći državni službenici iz člana 4. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacije BIH" br. 63/10, 22/11, 66/11, 51/12, 99/22, 15/23 i 68/23) priznaju se u visini do 250 KM mjesečno.
(12) Regres za godišnji odmor priznaje se u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate.
(13) Otpremnina prilikom odlaska u penziju priznaje se u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
(14) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine.
(15) Novčane pomoći zaposlenicima iz stava (1) tačka c) ovog člana uključuju jednokratne novčane pomoći u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika na ime:
a) teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),
b) teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i
c) hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara.
(16) Teška invalidnost iz stava (15) tačka a) ovog člana, u porezne svrhe se dokazuje na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Ukoliko poslodavac za svog zaposlenika snosi troškove nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja iz ovog stava i stava (17) ovog člana, isti se smatraju prihodima iz člana 16. stav (4) tačka a) ovog Pravilnika.
(17) Pod teškom bolešću iz stava (15) tačka b) ovog člana, podrazumijevaju se sljedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, hirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sustava, infarkt (srčani i moždani), oboljenje mišićnog sistema, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne povrede.
(18) Novčane pomoći zaposlenicima iz stava (1) tačka c) ovog člana uključuju i naknade troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, kao i smrti penzioniranog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade. Ukoliko u pravnom licu rade dva ili više članova porodice kojima pripada pravo na ovu naknadu, neoporezivom naknadom troškova sahrane smatra se samo jedna naknada po jednom smrtnom slučaju.
(19) Novčane pomoći zaposlenicima iz stava (1) tačka c) ovog člana uključuju i naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika ili člana njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova liječenja prema dokumentaciji, pod uslovima iz stava (17) ovog člana.
(20) Pokloni iz člana 10. stav (4) tačka 5) Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih ili vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
(21) Ukoliko se naknada iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana isplati/daje zaposleniku u iznosu većem od propisanog, smatrat će se, shodno članu 10. stav (2) tačka 1) Zakona, oporezivim prihodom iz nesamostalne djelatnosti.
(22) Ukoliko se naknada iza stava (1) tač. a) i b) ovog člana isplati/daje fizičkom licu koje kod isplatioca/davaoca naknade nema status zaposlenika, smatrat će se prihodom iz drugih samostalnih djelatnosti.
(23) Podaci o prihodima iz stava (21) ovog člana unose se u Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021) zaposlenika i druge propisane evidencije koje je dužan voditi poslodavac.
(Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti)
(1) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, obračunava se mjesečno primjenom stope iz člana 9. Zakona, na poreznu osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik/porezni obveznik ostvario kod svog poslodavca/isplatioca u tom mjesecu, umanjeni za obračunate i uplaćene obavezne doprinose iz osnovice i za mjesečni iznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu odredbi člana 24. st. (1) do (5) Zakona, a na osnovu utvrđenog faktora ličnog odbitka iz Porezne kartice (Obrazac PK-1002) poreznog obveznika.
(2) Pri utvrđivanju mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti lični odbici utvrđuju se na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK-1002) koju zaposlenik/porezni obveznik dostavi poslodavcu/isplatiocu Iznos ličnog odbitka se utvrđuje množenjem ukupnog faktora ličnog odbitka iz porezne kartice sa mjesečnim iznosom osnovnog ličnog odbitka (300,00 KM).
(3) Mjesečna akontacija poreza na dohodak zaposlenika shodno članu 27. stav (3) Zakona, obračunava se na sve oporezive prihode od nesamostalne djelatnosti koje poslodavac isplati zaposleniku u toku jednog mjeseca po stopi od 10% od osnovice koju čini dohodak od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario u tom mjesecu kao razliku između isplaćenih prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti i obračunatih i uplaćenih rashoda iz člana 11. Zakona, umanjen za mjesečni iznos ličnog odbitka utvrđenog kao proizvod faktora ličnog odbitka iz Porezne kartice (Obrazac PK-1002) zaposlenika i mjesečnog iznosa osnovnog ličnog odbitka. Izuzetno, ako se u toku poreznog perioda u jednom mjesecu zaposleniku izvrši isplata plaće za dva ili više mjeseci iz istog poreznog perioda, za koju su sačinjeni i Poreznoj upravi dostavljeni pojedinačni obračuni plaća i pojedinačne specifikacije za svaku plaću, osnovica za obračun mjesečnih akontacija poreza za svaku pojedinačno isplaćenu plaću može umanjiti za odgovarajući mjesečni iznos ličnog odbitka prema odgovarajućem faktoru iz Porezne kartice (Obrazac PK-1002).
(4) Zaposleniku/poreznom obvezniku se kod utvrđivanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti u toku jednog poreznog perioda može odbiti najviše 12. mjesečnih ličnih odbitaka.
(5) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana, pri utvrđivanju akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti bez Porezne kartice (Obrazac PK-1002), osnovica poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvrđuje se kao razlika između oporezivih prihoda od nesamostalne djelatnosti i obaveznih doprinosa iz osnovice.
(6) Lični odbici koji se rezidentnom poreznom obvezniku mogu priznati na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK-1002) kod utvrđivanja osnovice za obračun mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, iznose:
a) 300,00 KM - osnovni lični odbitak poreznog obveznika
b) 150,00 KM - za izdržavanog bračnog druga,
c) 150,00 KM - za izdržavano prvo dijete,
d) 210,00 KM - za izdržavano drugo dijete,
e) 270,00 KM - za izdržavano treće izdržavano dijete i svako dalje izdržavano dijete,
f) 90,00 KM - za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice,
g) 90,00 KM - za vlastitu invalidnost i invalidnost svakog člana uže porodice koje porezni obveznik izdržava.
(7) Izdržavanim licima u smislu člana 24. st. (3) i (5) Zakona smatraju se i bivši bračni drug i djeca rastavljenih roditelja za koje jedan od roditelja - porezni obveznik plaća alimentaciju. S tim u vezi, porezni obveznik koji plaća alimentaciju stiče pravo na lične odbitke iz stava (6) tačka b) ovog člana za izdržavanje bračnog druga koji nema vlastitih prihoda ili ima, ali isti su niži od 300,00 KM mjesečno odnosno na odbitke iz stava (6) tač. c), d) i e) ovog člana za izdržavanje djece koja ne žive sa njim u zajedničkom domaćinstvu, na način propisan ovim pravilnikom.
(8) Prema odredbi člana 24. stav (3) Zakona, dijete rastavljenih roditelja se ne može smatrati izdržavanim članom uže porodice roditelja ili staratelja sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu, ukoliko drugi roditelj plaća alimentaciju.
(9) Ukoliko je mjesečni iznos alimentacije, računajući i eventualne druge vlastite prihode koji se ne smatraju dohotkom, manji od 300,00 KM tada se, shodno odredbama člana 24. stav (4) Zakona, lični odbitak ravnomjerno raspoređuje na oba roditelja koja izdržavaju dijete, ukoliko se ne dogovore drugačije.
(10) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti na prihode ostvarene u stvarima i uslugama obračunava se na tržišnu vrijednost tih koristi sa uračunatim porezom na dodanu vrijednost.
(Izračun bruto osnovice)
(1) U slučaju da poslodavac sa zaposlenikom ugovori isplatu naknade za rad u iznosu koji čini razliku između bruto naknade i obaveznih doprinosa iz te naknade, tada će poslodavac biti dužan da ugovoreni iznos naknade preračuna u bruto iznos.
(2) Bruto iznos naknade može se utvrditi množenjem ugovorenog iznosa naknade sa koeficijentom zbirne stope obaveznih doprinosa iz plaće:
koeficijent = 1 + |
( |
zbirna stopa doprinosa x 100 |
÷ 100) |
|
100 - zbirna stopa doprinosa |
(3) U slučaju da poslodavac umjesto u novcu plaću zaposleniku nadoknadi u stvarima, pravima ili uslugama, tržišna vrijednost tih stvari ili usluga sa uračunatim PDV-om, smatra se neto naknadom u kojoj je sadržan porez, koja se radi utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak mora preračunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (2) ovog člana.
(4) Isto tako, koristi koje se smatraju prihodima od nesamostalnih djelatnosti čija se vrijednost utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti, tretira se kao neto prihod zaposlenika, koji se radi utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak mora preračunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (2) ovog člana.
(Izdavanje porezne kartice)
(1) Porezna kartica (Obrazac PK-1002) je evidencija sa podacima o ukupnom faktoru ličnog odbitka poreznog obveznika iz člana 4. i člana 5. st. (1) i (4) ovog pravilnika, na osnovu kojeg on ostvaruje svoje pravo na osnovni lični odbitak i umanjenje porezne osnovice po osnovu izdržavanja članova uže porodice, kao i po osnovu eventualne invalidnosti tih članova ili samog poreznog obveznika.
(2) Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) besplatno izdaje Porezna uprava na osnovu dokumentovanog Zahtjeva za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001) poreznog obveznika.
(3) Obveznici poreza na dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK-1002) stiču pravo na umanjenje porezne osnovice već kod utvrđivanja i plaćanja mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, ukoliko su svoju Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) dostavili svom poslodavcu odnosno isplatiocu dohotka po osnovu nesamostalne djelatnosti.
(4) Rezidentni porezni obveznik da bi ostvario pravo na lični odbitak prilikom utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, dužan je Poreznoj upravi podnijeti popunjen Zahtjev za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001) i odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju o izdržavanim članovima uže porodice i/ili invaliditetu, na osnovu koje će Porezna uprava utvrditi ukupan faktor ličnog odbitka koji će iskazati u Poreznoj kartici (Obrazac PK-1002) poreznog obveznika.
(5) Na osnovu utvrđenog faktora poslodavac, kojem je zaposlenik dostavio svoju Poreznu karticu (Obrazac PK- 1002), dužan je pri svakoj isplati oporezivih prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti poreznu osnovicu za obračun akontacije poreza na dohodak umanjiti za iznos ličnog odbitka koji se izračunava množenjem ukupnog faktora iz Porezne kartice (Obrazac PK-1002) sa mjesečnim iznosom osnovnog ličnog odbitka.
(6) Poslodavac je dužan Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) zaposlenika čuvati do prestanka radnog odnosa.
(7) Zaposlenik može imati samo jednu Poreznu karticu (Obrazac PK-1002), a ukoliko istovremeno ima više poslodavaca, zaposlenik može izabrati kojem će poslodavcu predati svoju Poreznu karticu (Obrazac PK-1002).
(8) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili nestanka Porezne kartice (Obrazac PK-1002), Porezna uprava dužna je na zahtjev poreznog obveznika izdati novu Poreznu karticu (Obrazac PK-1002), s tim da se na njoj mora označiti i ovjeriti da se radi o duplikatu Porezne kartice (Obrazac PK- 1002).
(9) Pri raskidu radnog odnosa poslodavac je dužan zaposleniku predati Porezne kartice (Obrazac PK-1002) radi dostave iste novom poslodavcu, a kopiju iste zadržati u svojoj evidenciji.
(10) Porezna uprava će po saznanju proglasiti nevažeće Porezne kartice (Obrazac PK-1002) fizičkih lica koja su:
a) umrla,
b) u smislu odredbi člana 2. st. (3) i (4) Zakona, prestala biti rezidenti Federacije,
c) upućena na višegodišnje služenje zatvorske kazne.
(11) Fizičko lice koje ima Poreznu karticu (Obrazac PK-1002), a u toku mjeseca prestane trajno sticati oporezive prihode, može se, ukoliko ispunjava uslove iz člana 24. stav (3) Zakona, u narednom mjesecu prijaviti kao izdržavano lice od strane člana uže porodice sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu. U tom slučaju porezni obveznik - rezident, koji prijavljuje to lice za izdržavanje, uz podnošenje Zahtjeva za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001) mora priložiti originalni primjerak Porezne kartice (Obrazac PK-1002) lica koje prijavljuje za izdržavanje.
(Unos podataka u Poreznu karticu (Obrazac PK-1002))
(1) Podatke u Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) unosi Porezna uprava. Pri utvrđivanju prava na lične odbitke u obzir se uzimaju posljednji uneseni podaci s tim da prethodno iskazani podatak načelno važi do kraja mjeseca koji prethodi mjesecu od kojeg važi sljedeći iskazani podatak.
(2) Utvrđivanje faktora ličnog odbitka i unos u Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) vrši se na osnovu odgovarajuće dokumentacije (vjenčani list, rodni list, dokaz o visini prihoda izdržavanog lica, dokaz o postojanju invaliditeta, uvjerenje o zajedničkom domaćinstvu i sl.)
(3) Lični odbici iz člana 24. stav 2. Zakona rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. st. (3) i (4) Zakona, priznaju se samo za lica koja se u smislu člana 24. st. (3) do
(5) Zakona smatraju izdržavanim članovima uže porodice.
(4) Kod obračunavanja ličnih odbitaka za izdržavana lica započeti mjesec priznaje se kao puni mjesec za priznavanje ličnih odbitaka.
(5) Izmjene stanja u porodici koje utječu na smanjenje faktora ličnog odbitka odnosno na povećanje osnovice za obračun mjesečnih akontacija poreza, porezni obveznik je dužan prijaviti Poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana nastanka izmjene.
(6) Na zahtjev zaposlenika, poslodavac je dužan da mu privremeno preda Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) radi upisa promjene ličnih podataka i podataka o ličnom odbitku kod Porezne uprave.
(7) Promjene iz stava (5) ovog člana, Porezna uprava upisuje na osnovu podnesenog Zahtjeva za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001), priložene odgovarajuće vjerodostojne dokumentacije i ranije izdate Porezne kartice (Obrazac PK- 1002), shodno sljedećoj proceduri:
a) podneseni zahtjev obrađuje se elektronskim putem,
b) upis promjena u vezi sa novim koeficijentom ličnog odbitka unosi se u novu Poreznu karticu (Obrazac PK- 1002),
c) Porezna uprava ponovo izdaje ovjerenu i potpisanu Poreznu karticu (Obrazac PK-1002) sa svim elementima i periodima važenja ličnih odbitaka, zaključno sa novom vrijednošću koeficijenta ličnog odbitka,
d) na taj način izdata Porezna kartica (Obrazac PK-1002) ima tretman originala, koji zaposlenik predaje poslodavcu radi ostvarivanja prava na umanjenje osnovice pri obračunu poreza na dohodak, a dotadašnja Porezna kartica (Obrazac PK-1002) zadržava se u dosjeu poreznog obveznika.
(8) Porezna uprava može u toku poreznog perioda i bez prijave poreznog obveznika izmijeniti odnosno umanjiti faktor ličnog odbitka u Poreznoj kartici (Obrazac PK-1002) ili istu poništiti, ako utvrdi da je faktor ličnog odbitka koji je iskazan u Poreznoj kartici (Obrazac PK-1002) utvrđen na osnovu netačnih odnosno lažnih podataka.
(9) U slučaju iz stava (8) ovog člana, Porezna uprava dužna je obavijestiti poreznog obveznika i njegovog poslodavca i izdati nalog za ispravku odnosno obračun i uplatu razlike manje obračunatih mjesečnih akontacija poreza na dohodak na isplaćene prihode od nesamostalne djelatnosti u periodu od nastanka okolnosti koje su dovele do smanjenja faktora ličnog odbitka do dana izvršene ispravke u Poreznoj kartici (Obrazac PK-1002), sa obavezom obračuna i uplate zateznih kamata za isti period.
(10) Izmijenjeni faktor ličnog odbitka može se primjenjivati samo za utvrđivanje osnovica za obračun mjesečnih akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, za period nakon izdate nove Porezne kartice (Obrazac PK-1002).
(Sadržaj Zahtjeva za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001))
(1) Zahtjev za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001) sadrži sljedeće podatke:
a) podatke o poreznom obvezniku,
b) podatke o poslodavcu,
c) podatke o osnovnom ličnom odbitku poreznog obveznika,
d) podatke o izdržavanom bračnom drugu,
e) podatke o izdržavanoj djeci,
f) podatke o ostalim izdržavanim članovima uže porodice,
g) podatke o izdržavanim licima za koja porezni obveznik plaća alimentaciju,
h) podatke o izdržavanim članovima uže porodice sa invaliditetom uključujući i poreznog obveznika,
i) podatke o ukupnom koeficijentu (faktoru) ličnog odbitka i periodu važenja istog,
j) izjavu poreznog obveznika,
k) potpis poreznog obveznika (zaposlenika), potpis ovlaštenog lica kod poslodavca i datum podnošenja.
(2) U polje 4) Zahtjeva za izdavanje porezne kartice ("JMB") za rezidentnog poreznog obveznika unosi se trinaestocifreni jedinstveni matični broj, a za poreznog obveznika - stranca sa statusom rezidenta u ovo polje unosi se broj koji će dodijeliti Porezna uprava nakon registracije tog stranog lica. Isto tako, u kolonu a) ("JMB") u dijelu 4. do 8. Zahtjeva unosi se trinaestocifreni jedinstveni matični broj izdržavanih lica, a za izdržavana lica - strance u ovu kolonu unosi se broj koji će dodijeliti Porezna uprava nakon registracije tih stranih lica.
(Sadržaj Porezne kartice (Obrazac PK-1002))
Porezna kartica (Obrazac PK-1002) sadrži sljedeće podatke:
a) podaci o poreznom obvezniku (ime i prezime, JMB, datum rođenja, adresa prebivališta, i dr.),
b) podaci o pojedinačnim i ukupnom faktoru ličnog odbitka shodno članu 24. st. (1) i (2) Zakona, kao i oznaka mjeseca od kojeg vrijedi podatak o ukupnom faktoru iskazanom u Poreznoj kartici,
c) potpis ovlaštenog službenika Porezne uprave, pečat i datum izdavanja.
Odjeljak D. Obaveza poslodavca i zaposlenika kod obračuna poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti
--------------
NAPOMENA: Ovaj dokument nije objavljen u cijelosti.
|
Ukoliko želite da pristupite dokumentu u cijelosti, kao i drugim veoma korisnim poslovnim dokumentima, prijavite se i |